TEME ZADNJE SJEDNICE SENATA

Proračun
Sveučilišta za 2008. godinu

Na
izvanrednoj sjednici od 25. ožujka Senat Sveučilišta u Zagrebu odobrio je
povećanje školarina na 10 zagrebačkih fakulteta. Za tu su odluku glasovali i
svi oni fakulteti koji nisu tražili povećanje školarine (barem ne još). Na
sjednici su protiv takve odluke glasovali studenti a dva fakultetska
predstavnika ostali su suzdržani. Povećanje školarina u svojim diskusijama nisu
podržali predstavnici Ministarstva kao niti predstavnici Sindikata znanosti.
Već ranije Rektorski zbor i rektori ostalih sveučilišta izjasnili su se protiv
povećanja školarina u ovoj godini.

Obrazloženje
za povećanje školarina fakulteti pronalaze u neadekvatnom financiranju
sveučilišta od strane Države i u rastu cijena.

Predstavnik
našeg Sindikata, gospodin Ribić, podsjetio je da su već sada školarine u
Hrvatskoj me?u najvišima u Europi, i to u zemlji čije su plaće prema paritetu
kupovne moći na 29. mjestu od 40 europskih zemalja. Stoga argumentacija o
nužnosti praćenja inflacije ovdje nije primjerena.

Ako su školarine me?u
najvišima, a udio plaća u Proračunu sveučilišta iznosi čak 85% onda je
neminovan zaključak da Država izdvaja nedopustivo malo za sve ostale potrebe.
Iz toga proizlazi da je Senat sveučilišta odlučio neadekvatno financiranje od
strane Države nadoknaditi preko studenata. Umjesto usmjeravanja oštrice prema
Vladi Senat se oslonio na plitke džepove studenata.

Gospodin
Ribić je upozorio da studenti ne smiju biti sredstvo za rješavanje naših
problema. Studenti su naš cilj. Oni su naše kolege i partneri u obrazovnom
procesu. Ne smijemo njih koristiti za uklanjanje nesuglasica s Državom, a još
manje kao sredstvo za uklanjanje financijskih gubitaka. Ako to zaboravimo
izgubit ćemo akademski etos i poslati poruku javnosti i budućnosti da su naši
interesi sukobljeni studentskima. Ako to zaboravimo sami ćemo zgaziti temeljno
načelo ulju?enog društva da obrazovanje mora biti dostupno svima neovisno o
socijalnom statusu. Od obrazovanja kao ljudskog prava i javnoga dobra napravit
ćemo robu za prodaju na tržištu.

Nismo
li već dobro zagazili u tom pravcu? Školarine već sada plaća više od polovice
studenata u Hrvatskoj. Stoga se može zaključiti da se u Hrvatskoj studiranje
uglavnom plaća. I u tom kontekstu svako daljnje plaćanje postaje
neodrživo.

Školarine
u visokom obrazovanju su jedno od najosjetljivijih socijalnih i vrijednosnih
pitanja u svakoj demokratskoj državi, a pogotovo u onoj koja sebe legitimira
kao socijalna država. Stoga školarine ne mogu i ne smiju biti samo u domeni
odluka sveučilišta. Svako povećanje školarina bez izgra?enog i razra?enog
sustava stipendiranja i kreditiranja za sve studente koje plaćanje obuhvaća
nije primjereno hrvatskoj situaciji i mi ga ne možemo podržati.

Ako
fakulteti imaju porast vlastitih prihoda po stopi od 17% godišnje, a ako država
nije smanjila financiranje, nije jasno kako to da sveučilišta iz vlastitih
prihoda nisu u stanju podmiriti povećane troškove zbog rasta cijena. Trebaju li
studenti plaćati ambicije fakultetskih uprava ili prijeke potrebe fakulteta?

Odluka
Senata imat će nepovoljne reperkusije jer šalje poruku široj javnosti da se
sredstva za visoko obrazovanje i znanost ne trebaju povećavati jer će se
fakulteti uvijek sami snaći. To je opasno jer već sada neki ljudi u vlasti
razmišljaju na takav način.

Zloupotreba
pozivanja na autonomiju sveučilišta u ovim pitanjima znači shvaćanje javne
službe na sveučilištu kao monopola, shvaćanje studenata kao sredstva a ne svrhe
u obrazovnom procesu, kao kupaca a ne kolega u procesu radne suradnje. Ako već
same uprave dovode u pitanje etos akademskog zajedništva i solidarnost
nastavnika i studenata, onda je Vlada ta koja je dužna zaštititi javni karakter
sveučilišta. Vlada je dužna poduzimati mjere protiv zloupotrebe javnog dobra za
razne prohtjeve i zarade, uslijed čega se počesto zapostavlja misija
sveučilišta. Fakulteti nisu profitne jedinice već neprofitne ustanove. Nama se
čini da se to u ovoj zemlji zaboravilo, pa i ovaj put na sjednici senata, na
kojoj je bilo riječi o važnosti racionalnog ekonomskog poslovanja fakulteta
(!?). Stekli smo dojam da je takvo poslovanje u nekim glavama ispred svih
načela koja sveučilište objedinjuju u akademsku zajednicu.

Na
sjednici Senata iznenadio je visoki stupanj suglasnosti i gotovo jednoglasna
potpora povećanju školarina, te izostanak polemičnosti i suprotnih stajališta
oko ovako temeljnog akademskog pitanja. Očito je ovo bio probni potez nakon
kojega će i ostali fakulteti izaći sa sličnim zahtjevom. Time će spirala
povećanja školarina poprimiti nesagledive razmjere i zapriječiti šansu uspjeha
putem rada i učenja siromašnijim slojevima stanovništva.

Proračun Sveučilišta za 2008. godinu

članovi
Senata izrazili su nezadovoljstvo visinom i strukturom Proračuna. Isto
nezadovoljstvo iskazao je i predstavnik Sindikata koji je upozorio da nas
čekaju četiri godine stagnacije i da sredstava nema jer odlaze na krajnje
dubiozan koncept revitalizacije sela. 10 puta više sredstava namijenjeno je
poljoprivredi nego znanosti. Sindikat je izrazio žaljenje što se Sveučilište
nije odlučilo na javnu reakciju po tom kada je za to bilo vrijeme.

Predstavnik
Sindikata je polemizirao s predstavnicima Ministarstva oko visine proračuna i
udjela plaća u ukupnom proračunu sveučilišta. Udio plaća u Proračunu previsok
je i iznosi 85%, i to ne zato što su plaće visoke, već zato što se za sve
ostalo izdvaja premalo. 11% odlazi na zadane materijalne rashode, što znači da
ostaje svega 4% sredstava za pregovore i dogovore sveučilišta i Ministarstva.

Predstavnik
Sindikata dobio je odgovor od pomoćnika ministra za financije, gospodina Stipe
Mamića, da Ministarstvo planira i namjerava svima fakultetima osigurati povrat
sredstava temeljem ovrha za božićnice sukladno prilivu i mogućnostima.


Back to Top