Pitanja s starog site-a

Dali je stalno zaposleni nastavnik na visokoškolskoj ustanovi obavezan držati nastavu i na izvanrednom studiju koji se posebno plaća i kao takav ne ulazi u obaveznu godišnju normu?

Zakon o znanstvenoj djelatnosti poznaje i redovite i izvanredne studente koji status studenta stječu upisom na sveučilište dok kolektivni ugovor kod normiranja rada u nastavi kaže da se nastava izvodi na sveučilišnim i stručnim studijima. Te sveučilišne i stručne studije pohađaju studenti (i redovni i izvanredni) a u članku 25. za predavanja, vježbe i seminare navodi se broj studenata (ne pravi se razlika). Stoga, mišljenja smo da rad sa izvanrednim studentima nije dodatni rad za tržište i da bi takav rad trebao ulaziti u normu nastavnika. Stoga bi nastavnik bio i obvezan obavljati takve poslove.


nadovezujem se na moje jučerašnje pitanje glede obračuna naknade za bolovanje radi njege djeteta do 3 godine starosti. Tražila sam pojašnjenje u mojoj financijskoj službi i dobila slijedeće: da je naknada 100% od maksimalnog iznosa od 4250 kuna. Kad se to prevedu u praksu, ispada da sam za dane provedene na bolovanju radi djeteta dobila naknadu u iznosu od 70% moje plaće (budući da je plaća otprilike duplo veća od gornjeg iznosa). Pitala sam a kako bi mi obračunali naknadu da sam na bolovanju bila radi sebe, a ne radi djeteta. Rekli su mi da bi tada za dane provedene na bolovanju dobila naknadu u visini 90% iznosa prosječne moje plaće u zadnja tri mjeseca. To znači da bih dobila bolju naknadu da sam bila na bolovanju za sebe, nego jer sam bila na bolovanju za dijete. Molim Vas odgovorite mi, da li je to istina i ako je, kako je moguće da je povoljnije biti na bolovanju radi vlastite bolesti, nego radi bolesti maloga djeteta, kad se u javnosti stalno naglašava kako je njega djeteta do 3 godine starosti najpovoljnija opcija, čak zaštićena. Što mi je promaklo? Molim Vas informaciju po kojim propisima se naknada u vrijeme bolovanja obračunava. I to što hitnije. člankom 42. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je da naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života. Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Zavod, s time se tih 100% računa na ne manje od 831,50 kn i ne više od 4.257,28 kn. Dakle, o visini Vaše plaće ostvarene u prethodnim mjesecima prije korištenja bolovanja ovisi da li će Vam biti isplaćena viša naknada plaće za privremenu nesposobnost za rad ili za njegu oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života. Obzirom da je Vaša prosječna neto plaća isplaćena u posljednjih šest mjeseci bila znatno veća od maksimalne naknade Zavoda (4.257,28 kn), za Vas je povoljnija naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad jer Vam u tom slučaju pripada 85% prosječne neto plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca.


molim Vas da mi odgovorite je li u redu da za prijevoz na posao i s posla primamo na našoj ustanovi iznos manji od iznosa cijene koštanja mjesečne pokazne karte. Naime, naši djelatnici dobivaju 263 kune mjesečno umjesto 290 kuna, kolika je cijena mjesečnog pokaza i, kako je, čini mi se, previđeno člankom 65. TKU. Imam nekoliko upita u tom smislu od strane članova sindikata s naše podružnice.

Temeljnim kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama člankom 65. propisano je sljedeće. 3. U slučaju da postoji mogućnost kupnje godišnje karte, zaposlenik ima pravo na godišnju kartu ako mu je to povoljnije, ili na 1/11 cijene godišnje karte koja se isplaćuje svakog mjeseca u godini. 4. Ukoliko nema mogućnosti kupnje godišnje, već samo mjesečne karte, zaposlenik koji stanuje više od 1 km od mjesta rada, ima pravo na mjesečnu kartu ako mu je to povoljnije ili pravo na isplatu troškova mjesnog prijevoza u visini cijene mjesečne karte. 5. Zaposlenik koji stanuje na udaljenosti manjoj od 1 km od mjesta rada ima pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u visini 1/11 cijene godišnje karte ZET-a (gradskog prijevoza u Zagrebu). Dakle, radi se o naknadi troškova prijevoza u visini 1/11 cijene godišnje karte ZET-a (gradskog prijevoza u Zagrebu).


Da li je nekim propisom regulirano koliko najviše nastavnika, odnosno asistenata, visoko učilište može smjestiti u istu prostoriju (kabinet)? zakonskim propisom nije regulirana navedena problematika. Eventualno je regulirana Pravilnikom o ustroju radnih mjesta ili sl. na razini ustanove. Uvjeti za rad, u kojima se ne navodi ista problematika, propisani su člankom 30. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, kojim je propisano sljedeće. Članak 30. 1) Zaposlenicima u znanstveno-nastavnom i znanstvenom, nastavnom i suradničkom zvanju trebaju biti osigurani uvjeti za znanstveni odnosno nastavni rad, kao i za napredovanje. 2) Uvjeti za rad su: oprema koja omogućuje zadovoljavajuće istraživačke i nastavne rezultate u skladu s očekivanjima društva; sredstva potrebna za eksperimente u količini i vrsti koja omogućuje valjano i priznato istraživanje; uređena nastavna dvorana (dovoljno topla, prozračna, čista ploča i katedra, nastavnički stolac, platno i uređaj za projekciju, voda, spužva i kreda); stručni časopisi vezani uz nastavni predmet odnosno znanstveno područje, kako domaći tako i inozemni; pomoć demonstratora pri vježbama, odnosno tehničkog osoblja pri laboratorijskim vježbama; korištenje kompjutora i elektronske komunikacije; telefonske i telefaks veze tijekom cijelog dana, a prema posebnom odobrenju i izvan uobičajenog radnog vremena; zaštitne radne kute; deset listova papira po predmetnom studentu i mogućnost korištenja fotokopirnog stroja i kompjutora; pristup ustanovi i najnužnije uvjete nakon isteka redovnog radnog vremena ustanove prema posebnom odobrenju. 3) Ustanova će osigurati uvjete za rad iz stavka 2. ovoga članka sukladno svojim mogućnostima.


Zaposlen sam kao asistent na puno radno vrijema na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Također, sukladno obvezama, upisao sam Doktorski studij kojeg ustrojava moj fakultet. Da li postoji mogućnost ili obveza pokrivanja troškova mog doktorskog studija i od čije strane? ako idete na doktorski studij na ustanovi s kojom imate zaključen ugovor o radu, ustanova pokriva troškove.


najljepše se zahvaljujem na Vašem prethodnom, veoma korisnom odgovoru. Sada bih Vam htio postaviti pitanje koje se tiče maksimalnog opterećenja asistenata u nastavi na Sveučilištu u Zagrebu, Ekonomskom fakultetu Zagreb. Magistar sam znanosti iz ekonomije, asistent. Zanima me koliko smije biti moje maksimalno opterećenje u nastavi. Uz napomenu da nam Ekonomski fakultet Zagreb već isplaćuje ca. 35% veći osobni dohodak mjesečno, redovito. Također bih Vas molio da mi kažete postoji li norma koju trebamo/moramo odraditi na konzultacijama. Prema kolektivnom ugovoru puno nastavno opterećenje asistenta iznosi 150 norma sati godišnje, s tim da se odstupanja do 20% od te vrijednosti smatraju punim nastavnim opterećenjem. S obzirom da Vam se mjesečno, redovito uvećava osnovna plaća pretpostavljam da ovo nije problem jer je to i propisano čl.27. st.2. Kolektivnog ugovora za znanost. Što se drugog pitanja tiče vrijedi slijedeće: predavanja, vježbe i seminari normiraju se i čine temelj za obračun plaće. Konzultacije, mentorstva, kolokviji i sl. smatraju se poslovima koji su sastavni dio nastavnog opterećenja i posebno se ne vrednuju osim ako je drugačije rješeno u kolektivnom ugovoru sklopljenom na razini ustanove (mislim da ga Ekonomija nema) ili ugovorom o radu (morat ćete zaviriti u svoj ugovor o radu iako pretpostavljam da niti tamo ovo pitanje neće biti drugačije regulirano jer je praksa sklapanje istovjetnih ugovora o radu s svim asistentima, što ne isključuje mogućnost da se pri sklapanju novog ugovora o radu i za ovakva poboljšanja pokušate izboriti.)


1. Da li je ustanova visokog obrazovanja dužna podmoriti naknadu za mjesečni prijevoza na posao i s posla prema prema boravištu zaposlenika ili prema prebivalištu. 2. Ukoliko je dužna podmiriti naknadu za mjesečni prijevoz prema prebivalištu da li se mogu naknaditi troškovi u bilo kojoj županiji RH i u susjednoj državi /BIH/. 3. Da li je podmirenje troškova mjesečnog pijevoza prema prebivalištu ograničeno na neki vremenski period /Npr. 1. god/.

Prema službenom tumačenju Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, troškovi prijevoza određuju se prema mjestu boravišta tj. stanovanja. U osobnoj iskaznici se prijavljuje prebivalište koje može, ali i ne mora biti i mjesto boravišta. S obzirom da je svrha ovoga prava da se radniku nadoknade troškovi prijevoza na posao i s posla, valjalo bi nadoknađivati troškove s obzirom na adresu s koje radnik stvarno svakodnevno odlazi na posao.


Molim Vas za izračun duga na ime neisplaćene božićnice za 2001. god. na dan 18.01.2008. Naime, dug je na dan 18.01.2007.po zaposleniku iznosio 9000,00 kn, pa kako je protekla još jedna godina to se iznos povećao ( glavnica 5142. sa zakonskom kamatom od 25.12.2001 do 18.01.2007). Navedeni podatak nam je potreban jer je potraživanje dospijelo na naplatu temeljem pravomoćne sudke presude. prema našem izračunu na dan 18. 01. 2008. ukupan iznos za isplatu božićnice iz 2001. iznosi 9.899,44 kn. (kamate koje se pribrajaju glavnici samostalno iznose 4.757,44 kn)


Jedanaest godina radnog staža na Mornaričkoj vojnoj akademiji u Splitu mi je priznato za povećanje plaće tremeljem vjernosti službi. Zanima me, i molim da mi odgovorite, da li mi se tih 11 godina računa i za jubilarne nagrade? Prema čl. 67. Temeljnog kolektivnog ugovora (NN 84/07) zaposleniku se isplaćuje jubilarna nagrada za rad pod uvjetima utvrđenim čl 47. tog Ugovora. Čl. 47. kaže da se kao staž kod istog poslodavca računa neprekidni staž u javnim službama bez obzira na promjenu poslodavca. Dakle za jubilarnu nagradu računa se neprekidni staž pa Vam se ovih 11 godina prije prekida ne uračunava pri ostvarivanju prava na jubilarnu nagradu.


Sukladno Člancima 37. i 38. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje znanstveni novaci obavezno se biraju u suradnička zvanja. Sa znanstvenim novakom koji je doktorirao zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme na suradničkom radnom mjestu sa zvanjem višeg asistenta. Pitanja: 1. Da li je za izbor znanstvenog novaka sa doktoratom na suradničko radno mjesto sa zvanjem višeg asistenta potrebno formalno otvaranje natječaja? 2. Da li spomenuti izbor ovisi o vezi sa nastavnim predmetom odnosno angažmanom novaka u nastavnom procesu?

1. Prema čl. 43. st. 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 105/04, 176/04 i 46/07) izbor na radno mjesto asistenta i višeg asistenta provodi se na temelju javnog natječaja te je znači potreban i javni natječaj za izbor znanstvenog novaka s doktoratom na suradničko radno mjesto višeg asistenta. 2. Prema čl. 40. st. 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju postupak izbora je pobliže uređen statutom znanstvene organizacija.


Tko je dužan platiti troškove magisterija i doktorata (po starom iznosu 1000,00 kn za prijavu teme, 6000,00 kn za ocjenu i obranu rada, put u Zagreb na obranu i troškove promocije) zaposlenicima na Fakultetu kojima radno mjesto uvjetuje obranu magisterija i doktorata u zakonskom roku? naime, na mojo ustanovi, svi asistenti koji nisu na projektima platili su ove iznose od vlastitih sredstava. Prema članku 10. Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje zaposlenici u suradničkom i nastavnom zvanju te znanstveni novaci u javnim institutima i visokim učilištima imaju pravo na pokriće troškova izrade i opreme doktorata u iznosu od 4.500,00 kn, te izrade i opreme magisterija u iznosu 3.000,00 kn. Navedeni iznosi smatraju se neto iznosima, a obvezna ih je isplatiti ustanova na kojoj je zaposlena osoba koja izrađuje doktorat ili magisterij.


U sustavu visokog školstva postoje osobe koje su stekle više naslovno zvanje (znanstveno ili nastavno) ali su jedno vrijeme radile ili još uvijek rade na radnom mjestu u nižem zvanju jer nije bilo raspoloživih radnih mjesta. (npr. naslovni docent ili predavač radi kao asistent). U Zakonu o znanosti, članak 95 i 101 je propisano minimalno vrijeme do izbora na više ili isto radno mjesto od 3 godine od prethodnog izbora. Da li se u to vrijeme računa i vrijeme provedeno u naslovnom zvanju, a bez odgovarajućeg radnog mjesta ? Da li na to utječe ako se radi o dvije različite ustanove? Što kandidat mora napraviti da bi ubrzao postupak izbora u više zvanje ako je u međuvremenu zadovoljio uvjete po zakonu ? u pogledu Vašeg upita koji se odnosi na zvanje i radno mjesto predavača (nastavno zvanje) napominjemo da izbor u zvanje nije odvojen od izbora na radno mjesto predavača. Dakle, ako neko zadovoljava uvjete za predavača i asistenta, a radi kao asistent, znači da nije izabran u zvanje predavača kao nastavno zvanje već u neko suradničko ili znanstveno-nastavno zvanje. U pogledu Vašeg upita koji se odnosi na znanstveno nastavna zvanja i radna mjesta, mišljenja smo da prije izbora na više znanstveno nastavno radno mjesto kandidat mora odraditi tri godine na nižem znanstveno-nastavnom radnom mjestu neovisno koliko dugo je kandidat već u znanstveno-nastavnom zvanju. U okviru navedenih uvjeta, napredovanje ovisi o volji i potrebi poslodavca.


Molim Vas odgovor na sljedeće pitanje vezano uz problem obnašanja funkcije Predstojnik zavoda. U starom Statutu RGN fakulteta koji je vrijedio do donošenja novoga (za koji je suglasnost dao Senat 15. rujna 2005. godine) u članku 31., stav. (2) stoji: Predstojnika zavoda i njegovog zamjenika imenuje i razrješava dekan Fakulteta na prijedlog zavodskog vijeća. Za predstojnika može biti imenovan nastavnik iz zavoda izabran u znanstveno-nastavno zvanje. Predstojnik se imenuje na dvije godine. Ista osoba može se ponovno imenovati. Prema tom statutu predstojnici zavoda su mogli obnašati navedenu funkciju neograničeni broj dvogodišnjih mandata, sve dok je zavodsko vijeće glasovalo za dotičnog predstojnika (negdje tajnim, negdje javnim glasovanjem). U novom Statutu (vrijedi od 15. rujna 2005. godine) u članku 32., stav. (2) stoji: Predstojnika zavoda i njegovog zamjenika imenuje i razrješava dekan Fakulteta na prijedlog zavodskog vijeća. Za predstojnika može biti imenovan nastavnik iz zavoda izabran u znanstveno-nastavno zvanje. Predstojnik se imenuje na dvije godine. Istu osobu dekan može ponovno imenovati uzastopce samo još jedan mandat. S akademskom godinom 2005/2006. dvama predstojnicima zavoda istekla su dva dvogodišnja mandata obnašanja funkcije predstojnika. Tumačenja vezana uz mogućnost nastavka obnašanja funkcije predstojnika za navedene osobe su različita. Molim Vas da mi odgovorite što je zakonski ispravno: 1. Dosadašnji predstojnik ne može (premda ga zavodsko vijeće želi)i dalje obnašati navedenu funkciju, jer su mu (premda po starom Statutu) istekla dva uzastopna dvogodišnja mandata. ili 2. Dosadašnji predstojnik može (a zavodsko ga vijeće želi za predstojnika) i dalje obnašati navedenu funkciju, premda su mu istekla dva uzastopna dvogodišnja mandata, jer je novi Statut počeo vrijediti tek od rujna 2005. godine, pa se izborom na funkciju predstojnika zavoda za akademske godine 2006/2007. i 2007/2008. on ustvari bira po prvi put prema novom Statutu.

Zahvaljujem Vam na razmatranju ovoga pitanja. Ukoliko je odgovor koji pravno vrijedi onaj pod brojem 2., je li moguće dobiti Vaše mišljenje napismeno? mišljenja smo da osoba koja je na Vašoj ustanovi obnašala dužnost predstojnika zavoda prema odredbama starog Statuta Vaše ustanove može prema novom Statutu ponovno biti birana na tu dužnost dva puta uzastopce. To iz razloga što je novi Statut počeo vrijediti od rujna 2005. godine, pa se izbor na funkciju predstojnika zavoda za akademske godine 2006/2007. i 2007/2008. vrši prvi puta prema novom Statutu.


Da li se u staž na visokoškolskoj ustanovi može računati i onaj ostvaren na Sveučilištima u inozemstvu npr. u SR Njemačkoj ? Staž se koristi kao osnova za izračunavanje dodatka na plaću i sa time u vezi se navodi članak 10b kolektivnog ugovora. Taj članak se ne nalazi u verziji kolektivnog ugovora na web stranici sindikata niti u ostalim verzijama do kojih sam mogao doći (NN). Molio bih Vas da mi sa odgovorom ukažite na zakonski propis/ugovor na kojemu se on temelji te gdje do njega mogu doći.

U smislu članka 10 b Temeljnog kolektivnog ugovora staž ostvaren na sveučilištima u inozemstvu ne može se koristiti kao osnova za izračunavanje dodatka na plaću. Dodatak III Temeljnom kolektivnom ugovoru objavljen je u Narodnim novinama broj 28/06.

Back to Top