[Rasprave] Njemačka, Austrija - nema nastavnika...

[mpetric at unizd.hr]

Evo par zapažanja na koje me navode članci u novinama i prilozi u
elektroničkim medijima na njemačkom govornom području ovih dana.

-------------------------------
Nedostatak nastavnika u školama
-------------------------------
Počinje nova školska godina, u Njemačkoj se nastavljaju žalopojke o tome
da postoji golem nedostatak nastavnika/ca u osnovim i srednjim školama. Za
takvu se profesiju malo tko odlučuje jer je društveno potcijenjena, a
rezultati takvog gledanja na stvari sada dolaze na naplatu.

Ima i drugih poteškoća, koje nam možda mogu pokazati da je i stanje u
Njemačkoj (kad se gleda izbliza) nešto drukčije nego što bi se dalo
zaključiti iz često euforičnih prikaza na hrvatskim portalima.


-------------------------------
Nerealizirana obnova škola
-------------------------------
Dakle, ove su godine obrazovne vlasti u različitim njemačkim pokrajinama
(obrazovanje je u Njemačkoj decentralizirano, odlučuju pokrajinske vlade)
odvojile u svojim proračunima velike iznose za modernizaciju škola.

Radovi su se trebali izvoditi tijekom dva mjeseca ljetnih ferija. Međutim,
sada na početku nove školske godine (i on je drukčijeg datuma u različitim
saveznim zemljama, negdje je škola već počela a negdje će tek početi),
pokazuje se da je dosad utrošeno tek 3% (!?) od izdvojenih proračunskih
sredstava.

Drukčije rečeno, preko ljeta se gotovo uopće nije gradilo, a razlog je što
škole i građevinska poduzeća nisu uspjela na vrijeme ishoditi -
građevinske dozvole.

Zakaže, eto, i njemačka birokracija i planiranje, opjevani na hrvatskim
senzacionalističkim portalima, a također je zakazala koordinacija
različitih akcija na vladinoj razini.

U nekim se školama gradi tek sada, pa tako učenicima nad glavom tutnjaju
pneumatski čekići, a neke se učiteljica na televiziji žale da neki učenici
imaju astmu te teško podnose prašinu.

---------------------------------------
28 učenika ne govori njemački, 2 govore
---------------------------------------

Još jedan prilog nedavno prikazan na (njemačkoj) televiziji mi se čini
zanimljivim.

Već sam ranije pisao na ovoj mailing listi o tome da je u osnovnim i
srednjim školama u Beču više od 50% učenika kojima njemački nije materinji
jezik i koji ga često govore slabije nego što je potrebno da bi se
svladalo i elementarno gradivo.

U pojedinim gradovima u Njemačkoj je stanje znatno gore. (U Frankfurtu je,
inače, ove godine prvi put broj stanovnika rođenih izvan Njemačke prešao
50%.) U pojedinim dijelovima gradova, stanje zna biti i dramatično (u
smislu nepoznavanja njemačkog jezika.

Tako je u tv prilogu očajna majka djeteta koje pohađa u razred u kojem 28
učenika/ca slabo govori njemački, a tek dvama je materinji jezik, zavapila
pitajući može li se nešto učiniti da njezino dijete dobije nekakvu
naobrazbu u školi jer ovo čemu je sada izloženo u takvom razredu (u kojem
se nastava naravno izvodi na njemačkom na kojemu većina učenika ne
komunicira) ne sliči na školu.

Kad predloži da se u jedan razred stave djeca koja govore njemački, kažu
joj da je rasist. "Nisam rasist", zavapila je, "samo hoću da mi dijete
nešto nauči u školi..."

-------------------------------------
Austrija - manji nedostatak nastavnika/ca, ali ipak...
-------------------------------------

Današnji bečki Kurier piše da je - potaknut kroničnom nestašicom
nastavničkog kadra u Njemačkoj - pitao obrazovne vlasti u Beču nedostaje
li i ondje u školama kadra?

Kao odgovor dobili su "jasan Jein" (dakle i da i ne), ili kako bi se reklo
kod nas "odlučno možda".

Ukratko, pokazuje se da je kadra zasad dovoljno, ali zahvaljujući
improvizacijama.

Prosjek godina trećine nastavnika je preko 50, prosjek godina svih
nastavnika u osnovnim školama je 45 godina, a srednjim 48. U roku od tri
do pet godina slijedi odlazak u mirovinu većeg broja nastavnika/ca.

Već sada postojeći manjak popunjava se studentima/cama određenih
studijskih grupa, koji počinju predavati a da još nisu završili fakultet.
Jedan od njih, kojega je intervjuirao Kurier, kaže da predavati na taj
način nije lako jer je to nešto skroz drugo nego pedagoška praksa u okviru
studija, tuži se da tako angažirani oduže sa studijem i da im je
materijalna nadoknada (plaća) mala.

(Čitajući to pita se čovjek gdje su nestala vremena u kojima je za rad u
školi na njemačkom govornom području nakon završenog fakulteta trebalo
stažirati pa polagati državni ispit prije nego li se moglo pristupiti u
razred.)

U Beču se puno govori o projektu CORE, prvom takvom u Europi, u kojem će
23 migranta sa statusom azilanta početi predavati u školama predmete koje
su predavali u zemljama iz kojih su došli. Moraju imati odgovarajuće
kvalifikacije u svojoj zemlji, te znati njemački na B-2 razini (koja baš i
nije visoka, usput budi rečeno). No, financijski će im se pomoći da
pohađaju jezične škole i dođu do razine C-1.

Ovim se pristupom, smatraju njegovi zagovaratelji, rješavaju dvije stvari:
integracija novih građana i manjak nastavnog kadra.

Taj se manjak, inače rješava i time da predaju u školama osobe bez
pedagoške izobrazbe. (Mojoj prijateljici se diže kosa na glavi kad se toga
sjeti jer su joj sinu u gimnaziji dvije godine matematiku predavale
"zamjene" (inženjerka strojarstva), koja kako kaže "pojma nije imala o
pedagogiji", ma koliko da je na strojarstvu naučila o matematici..
Rezultat je bio da je "mali" tek na fakultetu nadoknadio propušteno i
popravio "rupe u znanju".)

U novinama se inače, kao i kod nas, stalno piše o nedostatku diplomanata u
STEM području. Previše je pravnika i ekonomista (osobito onoga što se kod
nas zove "poslovnom ekonomijom").

Neki se pitaju je li se to moglo spriječiti dobrim planiranjem na državnoj
razini.

Odgovor je teško dati, kaže jedna komentatorica, u sedamdesetim je
godinama tako u Austriji Radnička komora govorila da se previše ljudi
obrazuje u nastavničkim profesijama, a u devedestima u medicini. U
međuvremenu nastavnika je malo, a liječnika nema ni za lijek. (Samo
pravnika i ekonomista ima puno, a kvaliteta obrazovanja i u tim fahovima
očito opada jer se za državne službe, a osobito za sudačku profesiju,
smišljaju ranije nepostojeći posebni uvjeti i strogi ispiti. Do toga je,
kažu kritičari, dovela demokratizacija školstva. Svatko može studirati a
onda i diplomirati, ali rijetki mogu dobro obavljati svoj posao - bar kad
je o pravu i ekonomiji riječ.)

Teško je planirati, kaže komentatorica, potrebna je očito fleksibilnost a
ponekad i područje koje se čini "izumrlim i beskorisnim" (u njemačkom to
zovu "Orchideenfach") kao što je, primjerice, kaligrafija može nekome (u
ovom slučaju nezavršenom studentu Steveu Jobsu) dati osnovu za razvoj
nekih Appleovih performansi.

U svakom slučaju, vlasti u Austriji snažno promiču STEM područje a također
pokušavaju "vratiti dostojanstvo" strukovnom obrazovanju ("šegrtima").

Tko čita njemački, može o ovim temama pročitati više na sljedećim
poveznicama:

- nedostatak nastavnika u Beču

https://kurier.at/chronik/oesterreich/schulbeginn-kampf-gegen-den-lehrermangel/400098131


- studenti rade kao nastavnici

https://kurier.at/chronik/oesterreich/studenten-als-lehrer-vom-hoersaal-ins-klassenzimmer/400098152

- projekt migranata nastavnika u Beču

https://kurier.at/chronik/wien/erstmals-in-europa-fluechtlinge-duerfen-bald-unterrichten/312.076.061

- komentar o mogućnosti planiranja nastavničkog kadra

https://kurier.at/meinung/mangel-und-ueberschuss-der-arbeitsmarkt-im-schweinezyklus/400098032
Odgovor