Ustavni sud je krojačnica po mjeri raznih političkih interesa

Godinu dana nakon što je Matica hrvatskih sindikata podnijela Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati prava na uvećanje koeficijenata za 4, 8 i 10 posto te dvije godine nakon podnošenja Prijedloga za ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati božićnice i regresa, Ustavni sud je 30. i 31. ožujka 2015. donio odluke kojima se odbijaju oba prijedloga.

Povodom navedenih Odluka Ustavnog suda Matica hrvatskih sindikata održala je konferenciju za medije na kojoj je upozorila na brojne površnosti i kontradikcije u njihovim obrazloženjima. Više o ovoj temi na konferenciji su govorili predsjednik Matice g. Vilim Ribić, glavna tajnica Mirela Bojić i članovi pravnog tima Matice hrvatskih sindikta, pravnice Mirna Matković, Tatjana Jedličko i Ana Petošić.

Vilim Ribić uvodno je istaknuo kako je vrlo teško objasniti da su odluke Ustavnog suda pravno neosnovane, jer je teško povjerovati da vrhovna pravosudna institucija u Republici Hrvatskoj ne radi u interesu naroda, običnih ljudi i građana. Pravni tim Matice hrvatskih sindikata izložio je sve sporne navode u obrazloženjima odluka koje je donio Ustavni sud, te time pokazao da su u ovom slučaju sindikati kompetentne institucije, a da Ustavni sud i sudovi to nisu.

Pravnica Ana Petošić istaknula je kako je Matica hrvatskih sindikata po pitanju ovih Zakona Ustavnom sudu od 2013. godine podnijela tri Prijedloga za ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud je prvu Odluku donio tek 30. ožujka 2015. U tom periodu Vlada RH si je nedjelovanjem Ustavnog suda dala za pravo da se postavi iznad zakona i narušava sustav kolektivnog pregovaranja čime je ugrožavala vladavinu prava i pravnu sigurnost u RH. Glavna tajnica Matice, Mirela Bojić istaknula je zgroženost površnošću Odluka. Ta površnost proizlazi iz nemogućnosti sagledavanja sustava u cjelini, a što bi trebala biti zadaća Ustavnog suda. Na primjerima iz Odluka ukazala je na nekompetentnost sudaca. Naime, u obrazloženju Odluka pozivaju se na promijenjene gospodarske okolnosti između 2004. godine, kada je prvi puta u kolektivnim ugovorima ugovoreno pravo na uvećanje plaće za 4,8 i 10 posto temeljem godina staža i 2014. godine. Pri tom su zanemarili činjenicu da je zadnji puta to pravo ugovoreno u kolektivnom ugovoru 2013. godine, što je samo četiri mjeseca prije nego je Vlada donijela Zakon o uskrati. Mirela Bojić postavila je pitanje kako je moguće da Vlada nije znala da je Hrvatska u krizi kada je potpisivala taj kolektivni ugovor. Nadalje, rekla je da Ustavni sud uvećanje od 4,8 i 10 posto prvo naziva organskim dijelom plaće, dok kasnije mijenja svoje mišljenje i to isto uvećanje naziva povlasticom. Također u Odluci se navodi da se Vlada prilikom donošenja ovih Zakona nije ponašala u skladu s demokratskom procedurom koja nalaže kolektivno pregovaranje prije izmjene ugovora radi promijenjenih okolnosti, ali svejedno Sud zaključuje kako Vlada nije prekoračila granice svojih ovlasti te da se ovdje ne radi o prakticiranju zlouporabe moći. Vilim Ribić je postavio pitanje koji bi sud bilo kojem građaninu oprostio neizvršavanje njegovih obaveza. Upravo je to Ustavni sud učinio – oprostio Vladi RH neizvršavanje njezinih obveza.

Pravnica Tatjana Jedličko izjavila je kako su ove Odluke dobra osnova za daljnje prijedloge za ocjenu ustavnosti, s obzirom da se u njihovom obrazloženju navodi da su Zakoni o uskrati privremene mjere, koje bi se u slučaju njihova daljnjeg produljivanja, iz iznimnih i privremenih zapravo pretvorile u trajnije mjere, s neizvjesnim rokom njihova prestanka. Prije tjedan dana doneseni su novi Zakoni o uskrati kojima se produljuje trajanje mjere za 2015. godinu iz čega je vidljivo da se radi o trajnim mjerama. Također je napomenula kako su ovim Odlukama građanima narušeni pravna sigurnost, pravna predvidljivost i pravna izvjesnost. Vezano uz daljnje korake koje će po ovom pitanju poduzeti Matica hrvatskih sindikata, Mirna Matković je istaknula kako je pitanje Zakona o uskratama podignuto i na međunarodnu razinu. Podnesena su tri prigovora Međunarodnoj organizaciji rada te kolektivna žalba Vijeću Europe radi derogacije kolektivnog pregovaranja. Također je najavila i podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, obzirom da hrvatski Ustavni sud ne štiti prava svojih građana.

U zaključnom izlaganju, Vilim Ribić je istaknuo da su ovim Odlukama i postupcima Vlade RH i Ustavnog suda prekršene konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR). Konvencijama MOR-a omogućeno je Vladi da suspendira određena prava, ali samo po zadanoj proceduri, na određeno vrijeme. Ustavni sud oprašta Vladi proceduralne pogreške i tolerira nešto što je protivno konvencijama. Sud prenosi Vladino mišljenje o ekonomskoj situaciji i upotrebljava floskule iz medija o politikama štednje radi smanjenja javnog duga. Time Ustavni sud samo pogoršava stanje u državi na ekonomskom planu, podupire politiku, a ne vladavinu prava te unosi konfuziju u stavove ostalih sudova. Vilim Ribić je istaknuo da Ustavni sud radi po načelu oportuniteta – priklanja se Vladi kada mu to odgovara, a ovaj put to radi na račun 300.000 građana.

Ovdje prenosimo izlaganja sudionika tiskovne konferencije:

UVODNO IZLAGANJE VILIMA RIBIĆA

ZAKLJUČNO IZLAGANJE VILIMA RIBIĆA

IZLAGANJE ANE PETOŠIĆ

IZLAGANJE MIRELE BOJIĆ

IZLAGANJE TATJANE JEDLIČKO

IZLAGANJE MIRNE MATKOVIĆ

Nastavno na održanu tiskovnu konferenciju, o posljedicama površnih i nekompetentnih Odluka Ustavnog suda, o pravnoj nesigurnosti te o daljnjim koracima koji će se poduzeti u cilju zaštite prava radnika, u emisiji HRT-a “Hrvatska uživo” govorio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata, gospodin Vilim Ribić. Gostovanje Vilima Ribića prenosimo u cijelosti:

PRIOPĆENJE MATICE HRVATSKIH SINDIKATA


Ključne riječi:

dodatak na plaću 4-8-10 | ocjena ustavnosti | Ustavni sud | Zakon o uskrati



Back to Top