U jeku krize i svakodnevnih otkaza, Vlada zastupnicima čuva radna mjesta

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Vlada RH je nakon sjednice održane 27. lipnja u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, kojim se propisuje kako će se saborski zastupnici nakon odslužene zastupničke dužnosti moći vratiti na „stara“ radna mjesta bez obzira na to jesu li radili u privatnom ili javnom sektoru. U slučaju da je u međuvremenu prestala potreba za obavljanjem tih poslova, poslodavac im je dužan ponuditi obavljanje drugih odgovarajućih poslova.

Ovakav prijedlog Zakona prvenstveno je neprovediv u odnosu na zatečeno stanje; ne može se ranijem poslodavcu nametati obveza vraćanja na rad saborskog zastupnika ako je poslodavac na to radno mjesto već zaposlio novu osobu na neodređeno vrijeme. Toj osobi poslodavac bi morao po završetku saborskog mandata dati poslovno uvjetovani otkaz, a Zakon o radu mu priječi da nakon takvog otkaza u sljedećih šest mjeseci na to radno mjesto zaposli drugu osobu. Dakle, ovakva se procedura kosi sa Zakonom o radu.

Nadalje, u slučaju da se Zakon primjenjuje samo na buduće zastupnike, susrećemo se s problemom vremenski neograničenog čuvanja „starog“ radnog mjesta. Naime, zastupnici mogu u Saboru provesti i nekoliko uzastopnih mandata, što produljuje vrijeme čuvanja na 8, 12, pa i više godina.

S poslovnog aspekta, gledajući posebice privatnog poslodavca, primjećujemo štetne posljedice ovakvog rješenja jer se u razdoblju od četiri godine ili duže proces rada može uvelike promijeniti; zastupnik po povratku na rad neće zbog tih promjena moći udovoljiti radnim obvezama, što za poslodavca iziskuje trošak dodatnog obučavanja, a počesto dodatno obučavanje nije niti moguće. Zamislimo inženjera koji je u Saboru proveo desetak godina. On sigurno neće moći pratiti promjene koje su se dogodile u njegovoj struci ako se ona brzo razvijala u tom vremenu (npr. informatičar). Isto vrijedi u javnom zdravstvu, primjerice za liječnika specijalistu. Za ponovno obučavanje i povratak u posao trebat će mu mjeseci, ako ne i godine, a što je gubitak vremena i novaca i za korisnike i za poslodavca. S druge strane, osoba koja se cijelo to vrijeme osposobljavala za taj posao i stručna je u njegovom obavljanju gubi radno mjesto.

Aktualnom zakonskom regulativom već je moguće da se dvije strane (poslodavac i zastupnik) dogovore o povratku na rad nakon zastupničkog mandata, međutim radi se o slobodnoj volji te dvije ugovorne strane. Predloženim Prijedlogom zakona nameće se obveza poslodavcu što je u potpunoj suprotnosti s proklamiranim ciljevima Vlade RH o fleksibilnosti radnog zakonodavstva.Upućivanjem ovakvog zakonskog rješenja u saborsku proceduru nameće se legitimno pitanje moralne opravdanosti Vladinog protežiranja saborskih zastupnika. Podsjećamo da je nezaposlenost u državi dostigla rekordne razine, a izlazak iz krize nije na vidiku. Ni sadašnji ni budući nezaposleni neće imati priliku da ih čeka radno mjesto.

U Zagrebu, 5. srpnja 2012. godine

Vilim Ribić, predsjednik


Ključne riječi:

čuvanje radnih mjesta | Hrvatski sabor | Matica hrvatskih sindikata | Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika | priopćenje | Vlada RH



Back to Top