Minimalna plaća veća za 171 kunu

Prema Prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći kojeg je Vlada usvojila 1.2.2013., a koji se trenutno nalazi u saborskoj proceduri, minimalna plaća za 2013. iznosit će 2.984,78 kuna, što je 171 kunu više nego dosad. Sindikalne središnjice nisu zadovoljne iznosom povećanja jer je cilj bio dostići barem 39 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Trenutno povećanje diže udio minimalne plaće na 38 posto prosječne plaće.

Minimalna plaća predstavlja najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Još uvijek važeći Zakon o minimalnoj plaći odredio je minimalnu plaću 1. srpnja 2008. godine u iznosu od 39 posto prosječne bruto plaće iz 2007. godine. U godinama nakon 2008. udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći za proteklu godinu trebao se povećavati po istoj stopi kao i realni BDP-a (od 2008. u Hrvatskoj nije bilo rasta realnog BDP na godišnjoj razini). Sukladno takvoj metodologiji, iznos minimalne plaće zadnji je puta povećan u lipnju 2009. te od tada ona iznosi 2.814 kuna.U istom periodu troškovi života su porasli oko 7,8 posto, dok je udio minimalne plaće kroz te tri godine pao s 39 na 36 posto prosječne plaće u RH. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS-a) u RH petini stanovništva prijeti siromaštvo, a postotak stanovništva zahvaćen tim rizikom raste iz godine u godinu. Uz to raste i dohodovna nejednakost, stopa materijalne deprivacije je izrazito visoka, a RH se nalazi i u skupini 11 europskih zemalja s najnižom minimalnom plaćom. Također, svjedoci smo rasta troškova uslijed povećanja PDV-a i cijene energenata, čime je izazvan porast cijena egzistencijalnih dobara poput prehrane i stanovanja.Neovisno o činjenici da ekonomisti nisu jednoglasni, moguće je uočiti da se težište mišljenja kreće prema uvjerenju kako minimalna plaća znatno poboljšava život radnika s niskim primanjima i to bez ikakvih negativnih posljedica po rast i/ili cijene. Takvo stajalište zagovaraju i poznati ekonomisti i nobelovci Joseph Stiglitz i Paul Krugman. Sve su to razlozi zašto su hrvatske sindikalne središnjice (SSSH, NHS, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske) tražili povećanje minimalne plaće.

Minimalna plaća neće se više vezati uz kretanje BDP-a

Nakon višekratnih sastanaka Vlade, Hrvatske udruge poslodavaca i sindikalnih središnjica, došlo je do bitnih pomaka u pregovorima oko određivanja minimalne plaće. Naime, prema još uvijek važećem Zakonu o minimalnoj plaći iz 2008. udio minimalne plaće u prosječnoj plaći vezan je uz realni rast BDP-a. S obzirom na to da kretanje minimalne plaće ni u jednoj europskoj zemlji nije vezano uz BDP sindikati su tražili da se isti više ne uzima kao parametar određivanje minimalne plaće dok se poslodavci s tim stajalištem nisu složili.Institut minimalne plaće je socijalno zaštitni instrument, stoga su dogovoreni novi indikatori (po uzoru na indikatore koje propisuje Međunarodna organizacija rada) na temelju kojih bi se utvrđivala minimalna plaća. Ti indikatori su:

  • podaci o mjesečnom pragu rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo u 2011. (Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava)
  • broj članova prosječnog kućanstva u RH
  • koeficijent zaposlenosti (koeficijent ukupnog broja stanovnika i broja aktivnog stanovništva)
  • indeks potrošačkih cijena dobara na razini godišnjeg prosjeka za 2012. godinu u iznosu od 4,2%

Prijedlogom Zakona utvrđena je osnovica minimalne plaća za 2013. godinu te će ona predstavljati bazu za utvrđivanje minimalnih plaća u godinama koje slijede. Također, u godinama nakon 2013. minimalna plaća neće moći biti manja od 2.984,78 kuna, a njezinu visinu će utvrđivati Vlada u dogovoru sa socijalnim partnerima i to prije donošenja državnog proračuna. Naime, minimalna plaća se u prethodnim godinama donosila do lipnja tekuće godine, a novim prijedlogom Zakona, ista bi se donosila do upućivanja Prijedloga državnog proračuna za narednu godinu, odnosno ona bi bila poznata već na početku godine. Minimalan plaća za ovu godinu biti će uvećana čim Prijedlog Zakona o minimalnoj plaći prođe saborsku proceduru.U Prijedlogu Zakona se odustalo od indikatora pomoću kojih bi se utvrđivala minimalna plaća za 2014. i naredne godine jer sindikati smatraju da bi se uzimanjem navedenih indikatora u obzir teško dostigao cilj prema kojem bi minimalna plaća trebala iznositi 50% prosječne plaće u gospodarstvu. Sindikati su, također, tražili i da se navedeni cilj ugradi u novi Zakon, no zbog suprotstavljanja poslodavaca, ministar je predložio da se navedena teza stavi u preambulu Zakona.Vlada je najavila i kako će dati rok poslodavcima u radnointenzivnim djelatnostima da kolektivnim pregovorima ugovore nižu minimalnu plaću, ali ne manju od 95 posto određene minimalne plaće.

Kritički osvrt na pregovore

Unatoč tome što se raspravljalo o objektivnim parametrima koji bi trebali ući u formulu za izračun iznosa minimalne plaće, dogovor kojim bi se osiguralo značajnije povećanje minimalne plaće ipak nije postignut. Naime, prvotno utvrđeni parametri bi doveli do povećanja minimalne plaće iznad 3.000,00 kn, međutim, zbog eventualne mogućnosti gubitka radnih mjesta u već ionako problematičnim radno intenzivnim djelatnostima takvi parametri nisu usvojeni.Također, od 2008. godine kada je zadnji puta donesen Zakon o minimalnoj plaći kumulativna je stopa inflacije dovela do značajnog pada kupovne moći dohotka te je bitno istaknuti kako samim time ovo dogovoreno povećanje minimalne nadnice ne osigurava povećanje realnog dohotka kod socijalno najugroženijih. Ono dovodi samo do neutralizacije učinaka prijašnjih porasta cijena.Jedan od ključnih parametara čije se smanjenje značajno odrazilo na iznos osnovice minimalne plaće je prag rizika od siromaštva. Taj se parametar računa na temelju 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnog raspoloživog dohotka svih kućanstava i njegovo smanjenje nije neočekivano jer je rezultat smanjenja ukupne mase plaća. Takav parametar prema mišljenju sindikata nije relevantan za određivanje iznosa minimalne plaće kojoj je cilj pokrivanje osnovnih, egzistencijalnih potreba.Uz to, podaci o pragu rizika od siromaštva objavljeni su pred sam kraj pregovaranja. Prihvaćanje uvođenja stope inflacije u izračun minimalne plaće na prijedlog sindikata, djelomično je neutraliziralo štetne učinke pada praga rizika od siromaštva.

Andreja Škvorc, mag. oec.


Ključne riječi:

minimalna plaća



Back to Top