Obavijest članovima o izvanrednom radnom režimu Tajništva

Zbog posljedica potresa te radi zaštite zdravlja članova i zaposlenika, Tajništvo Sindikata privremeno se zatvara. Sve potrebne informacije članovi će i dalje moći dobiti e-mailom ili putem naših internet stranica.

Odluka Ustavnoga suda neosporna, ali donesena s velikim zakašnjenjem

Glavni tajnik Sindikata znanosti Vilim Ribić ocijenio je u petak da je odluka Ustavnoga suda o mogućnosti nadzora nad radom sveučilišta neosporna, ali donesena je s velikim zakašnjenjem i u sjeni činjenice da se nije smjela zaustaviti primjena zakona kojim je omogućen upravni nadzor

(Hina) Voditeljica pravne službe Sindikata znanosti Ana Petošić rekla je na konferenciji za novinare da odluka Ustavnoga suda obvezuje sveučilišta, uključujući i ono u Zagrebu, da Ministarstvu znanosti i obrazovanja daju na uvid tražene podatke.

Odluka Ustavnoga suda obvezuje ministarstvo da ozbiljnije postupa

Ali, dodala je, ona obvezuje i mjerodavno ministarstvo da učinkovitije izvršava svoje zadaće i ozbiljnije pristupi propitivanju nezakonitosti u djelovanju sveučilišta.

Petošić je ustvrdila da nitko od onih koji imaju zakonsku obvezu nije proučio postupak osnivanja Fakulteta hrvatskih studija zagrebačkoga Sveučilišta i njegov osnivački akt, te da je prorektor Sveučilišta u Zagrebu Ante Čović u trajno zvanje profesora izabran 2013. što znači da se na njega primjenjuju odredbe staroga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pa trebao biti umirovljen s navršenih 70 godina života.

Novinare je zanimalo znači li to da će Čović morati odstupiti s dužnosti prorektora, što je Ribić kratko komentirao da bi ta odluka ‘morala maknuti Čovića’.

Predsjednica zagrebačkog Regionalnoga vijeća Sindikata znanosti Vesnica Garašić također je pozdravila odluku Ustavnoga suda jer svaka država ima dužnost provjere zakonitosti rada sveučilišta.

No, smatra kako je odluka zakašnjela jer mnogi mladi zaposlenici na Hrvatskim studijima nisu zbog toga dobili post-doktorski status, ali zato studentima predaju profesori koji su trebali biti umirovljeni.

Odluka Ustavnoga suda iz 1999. onemogućila stvaranje modernoga sveučilišta

Ribić je spomenuo odluku Ustavnoga suda iz 1999. kojom je omogućena pravna osobnost sveučilišnim sastavnicama, te ustvrdio kako je takva odluka bila ‘istočni grijeh’ Ustavnoga suda jer je njome onemogućeno stvaranje modernoga sveučilišta.

‘U Europi samo Hrvatska i Srbija imaju fragmentirano sveučilište’, rekao je Ribić koji smatra da je spornu odluku Ustavni sud donio “pod utjecajem osoba s Pravnoga fakulteta kojima je bilo u interesu održavanje statusa quo”.

Autonomija dijela u odnosu na cjelinu negacija je cjeline, istaknuo je Ribić i podsjetio da je svrha autonomije sveučilišta sloboda istraživanja i iznošenja kritičkih stavova o onima koji ga financiraju, odnosno o postupcima države.

‘Da toga nema, ne bi mogao na sveučilištu predavati Noam Chomsky ili Joseph Stiglitz’, rekao je Ribić i primijetio da i u Europi postoje tendencije i mentalitet po kojemu bi sveučilišta trebala služiti centrima moći.

Kada je riječ o odluci Ustavnoga suda o ograničavanju mandata rektora na dva uzastopna mandata od po četiri godine, Ribić smatra da to država ne bi trebala kontrolirati.

‘Ne želim da me krivo shvatite, ali smatram da ta odluka nije potrebna, a i donesena je i bez nekog obrazloženja’, kaže Ribić.


Ključne riječi:

autonomija sveučilišta, Hrvatski studiji, Odluke Ustavnog suda, Ustavni sud

Vezane vijesti

Prednosti članstva