Vijesti iz Velikog vijeća (sjednica od 08.02.2003.)

Veliko vijeće je u subotu, 08. veljače 2003., odlučilo da Sindikat sudjeluje u prosvjedima zbog Zakona o radu. Raspravilo je i o novom prijedlogu Zakona o znanosti, a u raspravi su sudjelovala i tri rektora, dva prorektora te predsjednik Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.

VIJESTI IZ VELIKOG VIJEĆA 08.02.2003. U subotu, 08. veljače 2003., održana je druga, tematska sjednica Velikog vijeća.   Prva tema sastanka bio je prijedlog izmjena Zakona o radu, te odluka Sindikata o priključenju sindikalnim prosvjedima i sudjelovanju na Prvom svesindikalnom Saboru. Druga tema sastanka bio je Zakon o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju, te osvrti i prijedlozi na radne odnose iz potonjeg zakona. U raspravi o drugoj temi, osim članova Velikog vijeća (1) sudjelovala su i tri rektora (prof. dr. Ivan Pavić iz Splita, prof. dr. Gordana Kralik iz Osijeka i prof. dr. Helena Jasna Mencer iz Zagreba), dva prorektora (prof. dr. Aleksa Bjeliš iz Zagreba i prof. dr. Pero Lučin iz Rijeke) te prof. dr. Hrvoje Kraljević, predsjednik Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.SUDJELOVANJE SINDIKATA U PROSVJEDIMA I PROMJENE ZAKONA O RADU Sindikat u cijelosti podržava stajališta Matice o promjenama radnog zakonodavstva. Podržavaju se zahtjevi u pregovorima s Vladom glede hitne reforme pravosu?a, jačanja ovlasti inspekcije rada, radikalnog zaoštravanja kažnjivih sankcija za kažnjiva djela na štetu zaposlenika i sindikata, uvo?enje kompenzacijskih mjera za eventualno umanjivanje prava, kao što su jačanje položaja sindikata, uvo?enje doprinosa solidarnosti, jačanje procesa kolektivnog pregovaranja, uklanjanje mogućnosti manipulacije radničkim vijećem na štetu sindikalnog rada i drugo. Podržava se sudjelovanje u prvoj fazi najavljenih aktivnosti sindikalnih središnjica (Svesindikalni sabor, prosvjedi). Tekst Rezolucije za svesindikalni sabor ocjenjuje se prihvatljivim. Priključit ćemo se drugoj fazi (općem štrajku) ako ne bude pomaka u našim zahtjevima, a odluku o uključenju donijet će Malo vijeće uzimajući u obzir raspravu Velikog vijeća, stajališta Matice, stanje u sindikatima, raspoloženje javnosti, postupanje Vlade i općenite izglede za uspjeh štrajka. Za zastupnike Svesindikalnog sabora imenuju se članovi Velikog vijeća. Ocijenjeno je da su ovo pitanja od interesa za sve naše članove, neovisno o tome u kojem su statusu, jer je u pitanju položaj sindikata, a radi se i o stvaranju sustavnih preduvjeta za umanjivanje prava znanstveno-nastavnom osoblju, o neposrednim pravima naših ostalih zaposlenika, te na koncu i o pitanju solidarnosti s drugim radnicima.RASPRAVA O ZAKONU O ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU U uvodnoj riječi predsjednik dr. Krunoslav Pisk je dao pregled doga?anja u razdoblju od zadnje verzije zakonskog teksta do novog prijedloga, izvijestio o zadnjim sastancima kod premijera na tu temu, te se osvrnuo na bitne probleme zakonskih promjena, apostrofirajući integraciju sveučilišta. V. Ribić je dao pregled prihvaćenih i odbijenih primjedbi Sindikata na tekst Zakona, izrazivši zadovoljstvo da su u dijelu radnih odnosa uklonjena neka vrlo loša rješenja, kao npr. radni ugovor na odre?eno vrijeme za znanstvenike i nastavnike. Tako?er, se osvrnuo na nedostatke u tekstu Zakona koji nisu uklonjeni, npr. privatna sveučilišta nisu definirana kao neprofitna. Zatim, bez ukidanja pravne osobnosti, sveučilišta neće biti integrirana, a čak i da je moguća tzv. funkcionalna integracija, koju nudi predlagač, u zakonu ne postoje mehanizmi koji ju osiguravaju, prema tome teško je očekivati integrirana sveučilišta prema ovom zakonu. Integrirati će se samo ona sveučilišta na kojima za to postoji volja, ali tamo gdje volje fakulteta za to nema, neće biti niti integriranog sveučilišta.   T. Smital izložio je bitne slabosti sadašnjeg prijedloga:

NACIONALNA TIJELA – izbor članova nedovoljno je demokratičan jer o izboru odlučuje izvršna vlast. Predsjednik tih tijela trebao bi biti profesionalac. Agencija nije uspostavljena kako treba, što znači da ova tijela neće ispuniti zadaću. SVEUčILIŠTE – potrebna je integracija sveučilišta koja je nemoguća bez ukidanja pravne osobnosti njegovih sastavnica. IZBOR U ZVANJE – negativno je što se izbor u zvanje može provoditi paralelno s izborom na radno mjesto tako da će oni koji su već izabrani u zvanje i imaju uvjete za izbor na radno mjesto morati čekati na one koji se biraju u zvanje. Natječaj za radno mjesto predugo će trajati ako se provodi paralelno. FINANCIRANJE – trebalo bi se temeljiti na proračunu institucija i vrednovanju kvalitete, a s obzirom da tu zadaću nacionalna tijela neće moći ispuniti znači da niti financiranje neće biti adekvatno. Ustanove je potrebno poticati na ulaganje ostvarenih prihoda u razvoj djelatnosti. Ukratko, prema mišljenju T. Smitala svaka od ovih cjelina ima u sebi bitne nedostatke usljed čega sustav neće moći profunkcionirati kako se očekuje.

Dr. Lučin, govoreći o ukidanju pravne osobnosti fakulteta, ističe kako je to stvar političke odluke jer ukidanje nailazi na snažne otpore na odre?enim razinama. U roku od dva mjeseca RH mora podnijeti izvještaj za Berlinsku konferenciju koja će se odžati za osam mjeseci, no još uvijek nema koncepta, niti pomaka. To je jedan od razloga za kompromisni prijedlog zakona. Traži se prijelazno rješenje za ukidanje pravne osobnosti. Planira se funkcionalna integracija kao reformski korak. Potrebno je izglasati statute, pokrenuti reformu, a konačni cilj je integracija sveučilišta. Zatim je gost odgovorio na Smitalovo izlaganje:

-Nacionalna tijela su kompromisno rješenje. Cilj je državni nadzor. – Funkcionalna integracija znači jačanje senata, ali nije nužno iz odlučivanja isključiti dekane (zato je osnovano novo tijelo). Struktura i izbor senata ostavljaju se statutima. – Postupak izbora u zvanja – postoje dvije paralelne mogućnosti. Moguć je odvojen ili istodoban postupak izbora u zvanje i na radno mjesto. – Prihvaća se da ustanove moraju ulagati prihode s tržišta u razvoj sveučilišta.

Dr. Aleksa Bjeliš je upozorio na austrijsku situaciju danas, nakon ukidanja pravne osobnosti fakulteta, te potrebu da se ponovno mijenja zakon jer su sveučilišta tamo postala razmrvljena i usitnjena. Tako?er, smatra da se problem pravne osobnosti fetišizira, te naglašava odgovornost samih sveučilišta. Dr. Bjeliš se ne slaže da na sveučilištu caruje logika nezamjeranja. Dr. Kraljević smatra da kompromis ne može osigurati reformu. Potrebna je pravna integracija. Spominjući argument da bi gubitkom pravne osobnosti ustanove izgubile imovinu, ističe da prema Zakonu o ustanovama nema prepreke za spajanje ustanova i da se pri tome imovina ne gubi, već postaje dio imovine te veće ustanove. Za razliku od našeg sastava senata, u zapadno-europskim zemljama senat čine četiri skupine: profesori, ostali znanstvenci i nastavnici, nenastavno osoblje, te studenti. Uputio je kritike i na sastav Nacionalnih tijela i na postupak izbora u zvanje. Dr. Kralik se zalaže za mješoviti sustav obrazovanja i za integraciju sveučilišta do 2008.god. Predlaže da se taj rok za ukidanje pravne osobnosti fakulteta odredi u prelaznim odredbama. Smatra da bi regionalna sveučilišta odmah krenula u integraciju, a to bi bio poticaj za Zagrebačko sveučilište. Takvo mišljenje podržao je i rektor Pavić. V. Ribić je prenio zaključke sastanka kod premijera na ovu temu, prema kojima se treba ići dinamički u proces, s rokom u kojem će se propisati ukidanje pravne osobnosti, te da se dogovore sporna rješenja s ljudima koji misle reformski. U diskusiji su sudjelovali još i rektorica Helena Mencer (reforma malih koraka), rektor Ivan Pavić (rokovi u Zakonu), Ivo Šlaus (nužnost uvo?enja znanstvenih odjela) i članovi Velikog vijeća Ivo Goldstein (učiteljski studiji), Petar Pervan (nedostatak koncepta i ciljeva), Dragutin Futač (problem nepromjenjenog mentaliteta), Darko Orešković (instituti i nastava), Antun Kraš (izbor profesora visoke škole) i drugi. Prevladavalo je mišljenje da je reforma sustava nužna u pravcu pune pravne integracije sveučilišta, ali da to vjerojatno, zbog otpora, nije moguće napraviti sada, već tek za koju godinu, pa rokove valja propisati zakonom u prijelaznim odredbama. Političko je pitanje kojom brzinom će se ona provesti, a izražene su višestruke sumnje u to da će ovaj zakon biti dovoljno dobar temelj za to. Usljed ovog nedorečenog prijedloga integracija će ovisiti o svijesti čelnih ljudi fakulteta. Stajalište je Sindikata da ona neće zaživjeti ako se zakonom jasno ne propiše. (1) Popis članova Velikog Vijeća: PRISUTNI: dr. Delko Barišić, dr. Višnja Besendorfer, dr. Želimir Dulčić, mr. Dragutin Futač, dr. Ivo Goldstein, dr. Alen Harapin, akademkinja Sibila Jelaska, dr. Nives Jonjić, dr. Zorica Jurković, Mirjana Kralj, dr. Antun Kraš, dr. Marija Lebedina-Manzoni, dr. Darko Orešković, Predrag Perožić, dr. Petar Pervan, dr. Krunoslav Pisk, dr. Igor Radeka, Vilim Ribić, dr. Tvrtko Smital, dr. Miljenko Šimpraga, akademik Ivo Šlaus (došao u 11:40, otišao u 13:30), dr. Sandra Švaljek (otišla u 13:00), Dubravko Trušček, Zora Žitnik. PRIDRUŽENI čLANOVI: Jadranka Martić, RV Rijeka, dr. Antun Pintarić, RV Osijek, predsjedniciU Zagrebu, 12.02.2003.


Ključne riječi:

veliko vijeće | Zakon o radu | zakon o znanstveno istraživačkoj djelantosti



Back to Top