Obrazovanje se najmanje cijeni u sustavu obrazovanja

Vertikala sindikata obrazovanja obilježila je početak školske godine održavanjem konferencije za medije na kojoj su upozorili na težak položaj učitelja i nastavnika s obzirom na potplaćenost i loše uvjete rada.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec, uvodno je poželio uspješan rad od početka školske godine svim učenicima, učiteljima i nastavnicima. Kazao je kako ovu školsku godinu obilježava status quo; naime, već 3 godine nije donesena niti jedna zakonska promjena radi čega obrazovni sustav stoji, posljedično i radi izmjene četiri ministra obrazovanja u tom periodu. Također, negativno je što još nije izmijenjen Zakon o strukovnom obrazovanju, a upravo je ono temelj razvoja gospodarstva i pokretač samozapošljavanja. Pohvalio je ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak za izmjenu kurikuluma za informatiku te za odobravanje novih 19 strukovnih kurikuluma kojima će se bitno unaprijediti strukovno obrazovanje u Hrvatskoj. Usporedivši podatke o uvjetima rada i plaćama hrvatskih učitelja i nastavnika s njihovim kolegama u zemljama EU i OECD-a zaključio je kako je svima podjednak okvir rada po pitanju satnice rada s učenicima, veličine razrednih odjela i broja učenika po nastavniku, dok je plaća i kupovna moć hrvatskih nastavnika znatno niža. Posebno poražavajuća činjenica je što je raspon plaće učitelja u Hrvatskoj od početka do kraja radnog staža 20 posto, dok je kod njihovih kolega u EU plaća na kraju karijere čak 60 posto veća u odnosu na plaću s kojom su počeli raditi, naglasio je Mihalinec.

Prosječna plaća za lipanj 2017. u osnovnoškolskom obrazovanju bila je 5 posto niža od prosječne plaće u RH, kazao je Matija Kroflin, makroekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja. „Imajući u vidu da je obrazovanje djelatnost s jako velikim postotkom visokoobrazovane radne snage, a da je bruto plaća za VSS u obrazovanju po posljednjim podacima bila samo 71 posto prosječne plaće VSS-a na razini cijele zemlje te da je to najniža plaća za VSS u svih 19 NKD djelatnosti, ispada da se obrazovanje najmanje cijeni u obrazovanju“, zaključio je Kroflin. Plaće u javnom sektoru trebalo bi povisiti za više od 10 posto samo da bi se vratile na odnos plaća u javnom sektoru i privredi prije krize. Dodao je kako bi država konačno trebala ljepše pristupiti zaposlenima u obrazovanju koji su podnijeli teret recesije, no umjesto toga je odugovlačila s povećanjem osnovice za 2 posto do zadnjega trena. Nužno je povećati životni standard prosvjetara jer su upravo oni bitni i za reformu obrazovanja, a ukoliko se ti zaposleni osjećaju prevareno, zapostavljeno i frustrirano odnosom njihovog poslodavca – države prema njima, može li bilo kakva reforma uspjeti, zapitao se Kroflin.

Glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja Ana Tuškan, osvrnula se na problem iseljavanja iz Hrvatske radi kojeg je i sve manje djece u školama zbog čega se ukidaju razredna odjeljenja što učiteljima za posljedicu nosi smanjenje satnice, a često i ostanak bez posla. Prozvala je pojedine ravnatelje kojima Povjerenstvo za viškove uputi takve učitelje, a oni ih ne prime radi političkih pritisaka ili čuvanja mjesta za vlastite kandidate, a pri tom se prosvjetna inspekcija oglušuje na prijave. Naglasila je i problem sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u kojem nisu riješena bitna pitanja poput produžene nastave ili ocjenjivanja na polugodištu, a sve radi konstantnih promjena političkih garnitura koje često mijenjaju radne skupine koje rade na promjenama zakona. Za predstojeće pregovore za Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama kazala je kako će se posebna pažnja posvetiti rješavanju pitanja prijevoza radi kojeg su do sad brojni zaposlenici koji rade u udaljenijim krajevima zemlje bili zakinuti. Naglasila je kako se treba više misliti na dostojanstvo učitelja te da Vlada treba shvatiti kako je kvalitetno obrazovanje temelj društva.

Branimir Mihalinec dodao je kako su vladajućima usta puna zemlje znanja, obrazovanja i kurikularne reforme, a u stvarnosti su učitelji najniže cijenjeni i nemaju gotovo nikakve mogućnosti napredovanja. Stoga će se sindikati boriti za povećanje raspona plaća u obrazovanju i vezanje plaća u javnim službama uz određene gospodarske pokazatelje u zemlji poput produktivnosti. „Prošlo je 8 godina kako su plaće u obrazovanju zamrznute, a one trebaju biti dinamične“, kazao je Mihalinec i najavio ozbiljne pregovore u kojima će tražiti bitno povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada za hrvatske učitelje i nastavnike.

Za više informacija pogledajte video snimku konferencije za medije:


Ključne riječi:

konferencija za medije | položaj učitelja i nastavnika | vertikala sindikata obrazovanja



Back to Top