Državni proračun – Apsurdi Hrvatske

Vlada je u Sabor uputila prijedlog Državnog proračuna za 2006. godinu, koji se bitno ne razlikuje od prethodnih. On nije niti socijalan niti razvojan, već održava postojeće stanje i u funkciji je očuvanja političkih interesa. Napravili smo neke usporedbe i naglasili zanimljivosti.

DRŽAVNI PRORAčUN – APSURDI HRVATSKE Ne treba se zavaravati glamurom zadnjih doga?anja oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju. EU je nužan uvjet za razvoj, ali nikako nije dovoljan. Bez našeg unutarnjeg napora promjene na bolje samim ulaskom u EU neće nastupiti. Svoju zemlju moramo sami razvijati, a ulazak u EU tek je povoljan vjetar u le?a. Postojeće stope rasta od 3-4 % BDP-a apsolutno ne zadovoljavaju ambicije niti jednog društva pa tako ni Hrvatske, pogotovo s ovolikom stopom nezaposlenosti. Da bi taj razvoj bio veći nužna je adekvatna politika orijentirana prema razvoju, mladosti, radu, znanju, stvaranju novih vrijednosti, ukratko politika orijentirana prema budućnosti. Državni proračun je mjesto na kojem se vidi narav jedne politike, njeni prioriteti, što to ona podupire, a što zapostavlja. A iz toga onda možemo zaključiti kakva nam je budućnost, što ćete i sami vidjeti iz slijedećih podataka. Zaključite što to Hrvatska potiče, što financira i što su joj prioriteti. Osvrnimo se prvo na sredstva namijenjena znanju.MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA

2005. u mil. kn 2006. u mil. kn Povećanje ( mil. kn) Povećanje (Indeks)
Osnovnoškolsko obrazovanje 3.624 3.811 186,396 105,2
Srednješkolsko obrazovanje 1.879 1.970 90,641 104,8
Visoka naobrazba 2.044 2.165 120,846 105,9
Znanost 1,116 1,208 92 108,2
Ukupno MZOŠ 8.925 9.512 587,150 106,6

Hrvatska za znanost i obrazovanje ukupno izdvaja manje od prosjeka Europske unije, a Proračun za 2006. godinu stvari još pogoršava. Prema prijedlogu proračuna za 2006. god izdvajanje Republike Hrvatske za obrazovanje i znanost iznosi 4,62%, od toga za znanost i visoko obrazovanje 1,42 % BDP-a, a za osnovno i srednje obrazovanje 3,2 % BDP-a. Prosjek izvajanja Europske unije ukupno za obrazovanje i znanost iznosi 6,18%, za znanost i visoko obrazovanje 2,03 % BDP-a, a za osnovno i srednje obrazovanje 4,15 % BDP-a. Želimo li sustići zaostajanje za prosjekom zemalja EU i to kroz period od 3 godine nužno je, izračunali smo, u prvoj od te 3 godine, dakle u 2006. godini uvećati ukupna sredstva za znanost i obrazovanje za 1,908 milijardi kuna, odnosno samo za znanost i visoko obrazovanje potrebno je još 708 mil. kuna. Dakle, umjesto 587 mil kuna bilo je potrebno povećati sredstva za cijelo Ministarstvo za 2,495 milijardi kuna.APSURDI DRŽAVNOG PRORAčUNATvrdnje ove Vlade da je proračun za 2006. godinu istovremeno i socijalan i razvojan smatramo neutemeljenim. Zbog toga Vam navodimo neka izdvajanja iz prijedloga proračuna za 2006. godinu, koja potvr?uju činjenicu da Vlada ulaže u prošlost, u stare zasluge, u prošli rad, u probleme nastale u prošlosti te da financira sektore koji nemaju jasne razvojne ciljeve i perspektive. Ili možda ipak nismo u pravu. Ova politika ulaže u budućnost, ali svoju vlastitu, da bi ostala na vlasti. Ona ovim proračunom selektivno kupuje biračko tijelo, pojedine slojeve društva i pojedine regije.Umjesto da poljoprivreda i industrija financiraju javni sektor, zapravo je obrnuto: javni sektor neselektivno financira poljoprivredu i dio industrije na način koji nije održiv da bi se ostvarile visoke stope rasta. Evo pogledajte nekoliko apsurda.

2003. u mil. kn 2006. u mil. kn Povećanje ( mil. kn) Povećanje (Indeks)
Invalidske i obiteljske mirovine branitelja 1.955 3.241 1.286 165,8
Ostale mirovine 21.814 22.355 541 102,5
Rashodi za zaposlene 15.885 17.285 1.400 108,8
Trajna prava hrvatskih branitelja 623 835 212 134,0
Naknade nezaposlenima 766 861 95 112,4
Doplatak za djecu 1.600 1.500 -100 93,7
Subvencije poljoprivredi 1.646 2.273 627 138,1
– od toga za otkup pšenice 262
Subvencije željeznici 953 1.458 505 153,0
Modernizacija željez. prometa 233 899 666 385,8
Poticanje izvoza i turizma 781 800 19 102,4

Sve ove brojke dovode samo do jednog zaključka: u Hrvatskoj ništa novo! I ovaj je proračun ništa drugo nego održavanje postojećeg stanja i u funkciji je očuvanja političkih interesa. Bojimo se da se ovakvim proračunima, već nekoliko godina u pitanje dovode perspektive zemlje. No još se više bojimo da je to posljedica zacementirane konstelacije političkih odnosa u zemlji, iz koje nema izlaza bez radikalne promjene svijesti društvene elite (politike, medija, akademske zajednice).Marica Vuković, ekonomski suradnikVilim Ribić, predsjednik Velikog vijećaZagreb, 24. studeni 2005.


Ključne riječi:

državni proračun | izdvajanja za znanost



Back to Top