Stavovi MMF-ovih stručnjaka ukazuju na promjenu globalne ekonomske paradigme

Nedavno je MMF objavio rad svojih stručnjaka koji odbacuje neoliberalnu trickle-down teoriju prema kojoj povećanje nejednakosti dohotka ima pozitivan utjecaj na ekonomiju. Stručnjaci MMF-a su nejednakost istaknuli kao jedan od glavnih izazova današnjice, a slabljenje sindikata i kolektivnog pregovaranja te poreznu politiku naklonjenu imućnima, bitnim uzrocima porasta nejednakosti.

Strukturne reforme ne mogu oživjeti paraliziranu ekonomiju, njoj treba stimulans!

U Jutarnjem listu je objavljen odličan intervju Ratka Boškovića s dr. Heinerom Flassbeckom, bivšim zamjenikom njemačkog ministra financija i glavnim ekonomistom UNCTAD-a u kojem se precizno analiziraju osnovni uzroci europskih gospodarskih problema i nude rješenja na tragu onog što Sindikat znanosti kontinuirano zagovara već godinama.

Cilj ekonomske politike treba biti povećanje zaposlenosti, a ne “štimanje” deficita

U organizaciji Sindikata znanosti održana je javna tribina naslovljena “Postoji li u Hrvatskoj prostor za drugačiju i uspješnu ekonomsku politiku?” Svoja razmišljanja o navedenim pitanjima i ideje o konkretnim mjerama izložili su profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Boris Cota i prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, a uvodničar tribine bio je naš počasni predsjednik, prof. dr. sc. Zvonimir Šikić.

Banka.hr – Put u deflaciju popločan strukturnim reformama

Donosimo vam izvrstan tekst o problemima aktualne fiskalne i monetarne politike koja vodi u deflaciju. Autor teksta je profesor Boris Cota, savjetnik za gospodarstvo predsjednika RH Ive Josipovića te bivši predsjednik Nadzornog vijeća Sindikata znanosti.

Nisu javni dug i deficit okovi hrvatske ekonomije, već nesposobna politika

Jesu li deficit i javni dug okovi hrvatske ekonomije ili možemo li izaći iz krize neovisno o rastu javnog duga, glavne su teme okruglog stola održanog u petak, 5. prosinca, u organizaciji Sindikata znanosti.

Učinci politike Trojke u zemljama pogođenim ekonomskom krizom

Pogled na dostupne ekonomske pokazatelje i grafove govori o otvorenom i neprijateljskom preuzimanju upravljanja nad zemljom od strane Trojke, pri čemu je ključni cilj preuzimanja tzv. „svetost duga“, odnosno imperativ da se sav vanjski dug otplati vjerovnicima.

Pregled stanja hrvatskog gospodarstva i javnih financija – travanj 2014.

Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU od 12,3 posto (prva je Grčka s 26 posto). Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast.

Što nam donosi drugi rebalans u 2013. i Plan proračuna za 2014.?

Rebalansom proračuna u 2013. deficit se povećao s 3,8 posto na 5,5 posto BDP-a, a u 2014. godini planira se dodatno smanjenje rashoda za zaposlene u MZOS-u od 279 milijuna kuna.

Pregled stanja hrvatskog gospodarstva i javnih financija – listopad 2013.

Hrvatska je u periodu 2009.-2012. ostvarila najnižu stopu zaposlenosti i drugi najveći kumulativni pad BDP unutar skupine EU zemalja. Više pročitajte u najnovijem pregledu.

Dešifriranje Europskog semestra i EDP procedure

Analiziramo kako će se primjena pravila Europskog semestra i s njom povezane Procedure prekomjernog deficita odraziti na hrvatsku fiskalnu politiku.

Prednosti članstva