Članovi Sindikata knjigu će moći kupiti po povlaštenoj cijeni od 60 kn. Detalji oko načina naručivanja, plaćanja i preuzimanja knjige dostupni su za preuzimanje u PDF formatu.
Nadovezujući se na nedavno objavljene tekstove koji se bave uzrocima nejednakosti i posljedicama mjera rezanja potrošnje, skrećemo vam pažnju na ovaj odličan intervju (s hrvatskim prijevodom) s nobelovcima i uvaženim ekonomskim stručnjacima Josephom Stiglitzom, Paulom Krugmanom i Thomasom Pikettyjem, koji se bavi upravo tim temama, a koji je održan u sklopu festivala 7 Days of Genius u ožujku 2015.
Nedavno je MMF objavio rad svojih stručnjaka koji odbacuje neoliberalnu trickle-down teoriju prema kojoj povećanje nejednakosti dohotka ima pozitivan utjecaj na ekonomiju. Stručnjaci MMF-a su nejednakost istaknuli kao jedan od glavnih izazova današnjice, a slabljenje sindikata i kolektivnog pregovaranja te poreznu politiku naklonjenu imućnima, bitnim uzrocima porasta nejednakosti.
U Jutarnjem listu je objavljen odličan intervju Ratka Boškovića s dr. Heinerom Flassbeckom, bivšim zamjenikom njemačkog ministra financija i glavnim ekonomistom UNCTAD-a u kojem se precizno analiziraju osnovni uzroci europskih gospodarskih problema i nude rješenja na tragu onog što Sindikat znanosti kontinuirano zagovara već godinama.
U organizaciji Sindikata znanosti održana je javna tribina naslovljena “Postoji li u Hrvatskoj prostor za drugačiju i uspješnu ekonomsku politiku?” Svoja razmišljanja o navedenim pitanjima i ideje o konkretnim mjerama izložili su profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Boris Cota i prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, a uvodničar tribine bio je naš počasni predsjednik, prof. dr. sc. Zvonimir Šikić.
Donosimo vam izvrstan tekst o problemima aktualne fiskalne i monetarne politike koja vodi u deflaciju. Autor teksta je profesor Boris Cota, savjetnik za gospodarstvo predsjednika RH Ive Josipovića te bivši predsjednik Nadzornog vijeća Sindikata znanosti.
Jesu li deficit i javni dug okovi hrvatske ekonomije ili možemo li izaći iz krize neovisno o rastu javnog duga, glavne su teme okruglog stola održanog u petak, 5. prosinca, u organizaciji Sindikata znanosti.
Pogled na dostupne ekonomske pokazatelje i grafove govori o otvorenom i neprijateljskom preuzimanju upravljanja nad zemljom od strane Trojke, pri čemu je ključni cilj preuzimanja tzv. „svetost duga“, odnosno imperativ da se sav vanjski dug otplati vjerovnicima.
Republika Hrvatska je u razdoblju 2009.-2013. zabilježila drugi najveći kumulativni pad BDP-a u EU od 12,3 posto (prva je Grčka s 26 posto). Realni je BDP u 2013. pao za dodatnih 1 posto te je time Hrvatska i petu godinu završila u recesiji, čime je uz Grčku i dalje jedina zemlja u EU koja ni u jednom trenutku od 2009. nije ostvarila rast.
Rebalansom proračuna u 2013. deficit se povećao s 3,8 posto na 5,5 posto BDP-a, a u 2014. godini planira se dodatno smanjenje rashoda za zaposlene u MZOS-u od 279 milijuna kuna.
